Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedlog Zakona o proračunskoj odgovornosti koji, prema riječima ministra financija, predstavlja "najsveobuhvatniju fiskalnu reformu od uvođenja eura". Zakon predlaže niz strukturnih promjena u načinu upravljanja javnim financijama, s ciljem osiguranja dugoročne održivosti javnog duga i povećanja transparentnosti.
Ključne odredbe prijedloga zakona
Središnji element prijedloga jest tzv. pravilo o potrošnji — mehanizam koji ograničava godišnji rast tekuće javne potrošnje na stopu ne višu od prosječnog dugoročnog realnog BDP rasta uvećanog za ciljanu stopu inflacije od 2%. Konkretno, to bi za 2027. godinu značilo gornju granicu rasta od oko 3,8%.
Drugi stup reforme jest uspostava Nezavisnog fiskalnog vijeća (NFV) koje bi preuzelo ulogu nadzornog tijela s ovlastima:
- Davanja obvezujućeg mišljenja na makroekonomske pretpostavke proračuna
- Praćenja usklađenosti rashoda s fiskalnim pravilima
- Objavljivanja godišnjih izvješća o stanju javnih financija
- Aktiviranja mehanizma korekcije pri prekoračenju deficita
Reakcije ekonomskih analitičara
Mišljenja ekonomista o prijedlogu su podijeljena. Dio struke pozdravlja uvođenje institucionalnog okvira koji bi ograničio diskrecijsko trošenje uoči izbora, dok drugi upozoravaju na moguće rigidnosti u kriznim situacijama.
"Fiskalna pravila su neophodna za male otvorene ekonomije poput Hrvatske, ali moraju biti dovoljno fleksibilna da dopuštaju anticiklično djelovanje. Prijedlog je na dobrom tragu, ali klauzule iznimke trebaju biti preciznije definirane."
— dr. sc. Ivan Šimić, ekonomski analitičar, Ekonomski institut Zagreb
Opozicija je u prvim komentarima uglavnom pohvalila smjer reforme, iako je više zastupnika zatražilo amandmane koji bi ojačali ovlasti NFV-a i uveli stroži mehanizam sankcija za kršenje pravila.
Kontekst: Hrvatska javna potrošnja u europskoj usporedbi
Prema podacima Eurostata, Hrvatska bilježi javni dug na razini 59,3% BDP-a na kraju prvog kvartala 2026., što je ispod europskog prosjeka od 82,1%. Međutim, strukturni deficit ostaje iznad referentne vrijednosti od 0,5% BDP-a, što je preduvijet za aktivaciju pojačanog fiskalnog nadzora u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.
Vlada procjenjuje da bi dosljedno provođenje zakona omogućilo smanjenje javnog duga na ispod 50% BDP-a do 2032. godine, uz zadržavanje investicijskog kapaciteta zahvaljujući maksimalnom iskorištavanju EU fondova iz Kohezijskog fonda i Mehanizma za oporavak i otpornost.
Parlamentarna rasprava
Prijedlog zakona upućen je u saborsko Odbor za financije i državni proračun koji treba dati mišljenje do 25. kolovoza. Glasovanje u prvom čitanju očekuje se u rujnu, a zakon bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Ukupno trideset pet zastupnika prijavilo se za govornu listu u prvom čitanju, što svjedoči o visokom interesu za temu. HDZ i SDP u principu podržavaju zakon, dok manji koalicijski partneri inzistiraju na određenim izmjenama vezanim uz zaštitu socijalnih rashoda od automatskih rezova.